WebMediaWeb

NašaBankaMorala - uskoro
Grupacija za moralnog čovjeka

KRAPINA12.480
VARAŽDIN46.946
ČAKOVEC27.820
BJELOVAR40.276
OSIJEK108.048
VUKOVAR27.683
POŽEGA26.248
SISAK42.497
KARLOVAC55.705
GOSPIĆ 12.980
PAZIN9.227
RIJEKA128.624
ZADAR75.082
ŠIBENIK46.332
SPLIT172.108
DUBROVNIK 42.615
GENERAL ELECTRIC +11.000123
GRAPHIC RIVER +11.000123
SONY INC +125.10
SAMSUNG -25.10
APPLE INC -125.10
MET CREATIVE +125.10
MICROSOFT -1.0068
GOOGLE -5.00631
YAHOO -22.244
NASDAQ -25.10
ENVATO +25.10
THEMEFOREST +25.10
HTMGARCIA +107.600
TOYOTA -0.0007
SIEMENS +0.0069
ASELSAN -1.0015
NASDAQ -1.0015

 

S nama imate život bez stresa! S našim Partnerima imate sigurnu kvalitetu i najniže cijene
S nama imate mogućnost ostvariti DODATNU ZARADU svaki dan 30 kuna, minimalno.

Krah Južnog toka: Rusija odustala od plinovoda

Rusija je odustala od plinovoda Južni tok, jednog od svojih najvećih projekata, čije je geopolitičko značenje veće od ekonomskog.

Nakon sukoba u Ukrajini Europska unija je blokirala realizaciju projekta. Gazprom sad umjesto Južnog toka želi napraviti plinovod u Tursku. Tako bi barem djelomično zaobišao tranzit preko Ukrajine te iskoristio više od 25 milijardi dolara već ostvarenih investicija.

Međutim, stručnjaci smatraju da bi bilo najbolje odustati od projekta: Turska bi mogla biti za Gazprom problematičan potrošač.

Rusija ne može izgraditi plinovod Južni tok dok Europska komisija pruža otpor i dok ne postoji odobrenje bugarskih vlasti. Zbog toga Rusija odustaje od projekta, izjavio je jučer Vladimir Putin tijekom posjeta Turskoj. Tako, kao što je Kommersant pretpostavljao još 10. studenog, Gazprom odustaje od jednog od najvećih i najskupljih projekata u svojoj povijesti nakon osam godina pregovora, pripremnih radova i beskonačnih rasprava s EU. Umjesto toga Gazprom će napraviti plinovod u Tursku, koji će imati jednaki kapacitet kao i Južni tok: 63 milijarde kubnih metara. 

''Ako Europa ne želi realizirati projekta, onda ni neće biti ostvaren'', zaključio je Vladimir Putin nakon pregovora s turskim premijerom Recepom Tayyipom Erdo?anom. Prema njegovim riječima, Rusija će ''preusmjeriti izvore energije na druge regije svijeta, zahvaljujući promicanju i ubrzanoj realizaciji projekata povezanih za ZND-om''. Predsjednik je dodao da će Bugarska, koja je pod pritiskom EU i SAD-a zabranila ove jeseni Gazpromu rad na projektu, izgubiti 400 milijuna dolara godišnje izravnih prihoda od prometa plina. ''Ako je Bugarska lišena mogućnosti da se ponaša kao suverena država, onda neka barem zatraže te nedobivene novce od Europske komisije'', predložio je. 

Odluka bugarskih vlasti stavila je Gazprom u tešku situaciju, budući da su bili napravljeni svi pripremni radovi za početak postavljanja dijela plinovoda preko Crnog mora. Isto tako, cijevi za prvi krak su napravljene i djelomično isporučene u Varnu. No ono što je najvažnije: proširenje transportnog sistema plina u Ruskoj Federaciji na Južni tok košta otprilike 1 trilijun rubalja (15 bilijuna 782 miljarde 198 milijuna 907 tisuća i 687 eura, od kojih je više od 400 milijardi rubalja (6 bilijuna 313 milijardi 744 milijuna eura) već potrošeno. Osim toga, kompanija je već investirala gotovo 5 milijardi eura u ugovore za morski dio projekta. 

Na kraju su ruske vlasti odlučile da kao alternativu postave cijev u Tursku, drugo po veličini izvozno tržište Gazproma, čija potražnja, za razliku od Europske unije, raste. Aleksej Miller, šef Gazproma, izjavio je da će 14 milijardi kubnih metara po novom plinovodu dobivati Turska                     (kao zamjena za plin koji trenutno ide preko Ukrajine). Još oko 50 milijardi kubnih metara Gazprom se nada da će isporučivati ''na granicu Turske i Grčke, gdje će biti organizirana točka predaje''. Na taj način neće se morati, prema verziji Gazproma, isporučivati plin u Tursku, Grčku i, vjerojatno, Bugarsku preko Ukrajine. Kako je pokazala praksa ove godine, preko Nord Streama (ide po dnu Baltičkog mora iz Rusije u Njemačku) plin se može isporučivati u Slovačku, Austriju i Mađarsku. No Srbija, malene države Zapadnog Balkana i Italija, treće po veličini tržište Gazproma, i dalje će ovisiti o ukrajinskom transportnom sistemu plina. Glavni cilj Južnog toka bio je da te države prestanu koristiti transport preko Ukrajine. 

Ukrajina je uvijek bila žestoki protivnik Južnog toka, koji je mogao obezvrijediti njezin transportni sistem plina. Isto tako, otpor Europske unije od proteklih mjeseci bio je povezan sa željom Bruxellesa da podrži Kijev. Sad Ukrajima ima veliki adut kako pri vođenju pregovora s Gazpromom, tako i s potencijalnim investitorima njezinog vlastitog transportnog sistema. Sudeći prema pozicija aktualne ukrajinske vlasti, Kijev će sad još aktivnije pokušati izmijeniti nastale uvjete tranzita plina. Te rasprave mogle bi povećati rizik tranzita plina u EU te zahtijevaju prisutnost europskih posrednika u pregovorima (dosad je tu ulogu imala Europska komisija).

Postavljanje cijevi u Tursku, pojasnio je Aleksej Miller, bit će potpuno novi projekt u kojem će moći sudjelovati lokalni investitori. Prema njegovim riječima, morski dio započet će od stanice Russkaja (polazna točka Južnog toka i Blue Streama, plinovoda iz Rusije i Tursku koji ide po dnu Crnog mora). Gazprom zasad ne govori ništa o tome kakva će biti maršruta. 

 

Prema mišljenju sugovornika Kommersanta u sektoru, jeftinije je odustati od već isprojektirane maršrute Južnog toka i izgraditi plinovod paralelno s plinovodom Blue Stream.

I dalje ostaje potpuno otvoreno pitanje o aktualnim dioničarima morskog dijela Južnog toga – Eni, EdF i Wintershall, koji imaju 50% minus jednu dionicu tog dijela projekta i koji su na njega potrošili dio novca. Nije potpuno jasna ni situacija s natječajima koji su već provedeni. Ruske metalurške kompanije u siječnju 2014. dobile su 50% isporuka za prvu od četiri kraka plinovoda (OMK dobio je 35%, Ižorska metalurška tvornica Severstali – 25%) i u ožujku 60% isporuka za drugi krak (35% narudžbi imao je OMK, 25% - Severstali). Sve zajedno suma ugovora na prvom natječaju iznosila je oko milijardu eura (uzimajući u obzir isporuke njemačke Europipe), drugog – 800 milijuna eura (40% dobio je japanski konzorcij Marubeni-Itoch & Sumitomo). U Severstali jučer su naglasili da su ispunili sve obveze za isporuke u sklopu prvog natječaja (otpremljeno je 100 tisuća tona). U OMK-u i SST-u nisu odgovorili na ta pitanja.

U aktualnoj situaciji Rusija bi trebala potpuno odustati od izgradnje takvog velikog plinovoda, smatra Valerij Nesterov iz kompanije Sberbank Investment Research. Prema njegovom mišljenju, Gazprom je postao ''taoc vlastite nefleksibilnosti'', jer nije želio napraviti ustupke potrošačima, koji su, sa svoje strane, bili ''jako politički angažirani''. Stručnjaci ističu da su ga na početku mnogi kritizirali, jer su gotovo sve prednosti bile na strani Europe, a Rusija je na svoj račun osiguravala pouzdanost isporuka. Postavljanje nove cijevi u Tursku, dodaje Valerij Nesterov, razmatrala se i ranije. Ipak, on smatra da neće doći do bitnog rasta potražnje ruskog plina u toj državi: Turska pokušava držati ravnotežu isporuka iz različitih izvora: Azerbajdžana, Irana, ZND-a. A Rusija se, odabravši tursku varijantu, neće osloboditi od rizika transporta: Ankara nije bila jednostavan pregovarač, više puta je mijenjala svoju poziciju i sprečavala postignute sporazume.

Izvor:

Broj prikaza
3136512